•Ulaskom djeteta u vrtić započinje njegovo intenzivno druženje s vršnjacima što povoljno utječe na socijalizaciju, ali vodi i učestalijim infekcijama osobito gornjih dišnih putova.
•Često se, osobito kod djece jasličke dobi dogodi da se razbole odmah nakon završetka prvog tjedna prilagodbe, što ponekad završava sa simptomima bolesti (najčešće curenje iz nosa, povišena temperatura, proljevi i sl.).
•Obično se postavlja pitanja o imunitetu djeteta koji često obolijeva, ali odgovor je da je s djetetovim imunitetom sve u redu. Svi nosimo u sebi određeni oblik bakterije samo se djeca u mlađoj dobi sreću s puno manje ljudi pa im se u ovakvim situacijama tijelo mora prilagoditi.
•Sazrijevanjem imunološkog sustava kod djece dolazi do stvaranja prirodne aktivne otpornosti na infekciju.
•Zdravstvena zaštita djeteta mora biti stalna, kako u vrtiću tako i od strane službi za zaštitu zdravlja djeteta. Uočavanje bolesti kod djeteta koje polazi vrtić zahtjeva njegovu izolaciju iz kolektiva i provođenje uspješnog liječenja kod kuće.
•Zdravstvena služba treba utvrditi sposobnost djeteta za povratak u kolektiv.
•Veliku važnost treba pridodati prepoznavanju i utvrđivanju znakova bolesti, kao što su: povišena temperatura, povraćanje, proljev, odbijanje hrane, plač, razdražljivost, kašalj, otežano disanje, sve pojave šarenila po koži, osipi, promjena boje kože, svjesnost.
•Uz to potrebno je prevenirati putove širenja bolesti (kapljično, preko ruku, igrački, pribora za jelo, posteljnog rublja). Boravak velikog broja djece u kolektivu zahtjeva visoku razinu higijenskih mjera.
•Praćenje pobola djece u vrtiću sustavno je i sveobuhvatno. Pojava bolesti se prati u toku nastanka, širenja i sprečavanja
•Važna je suradnja vrtića i roditelja djece. Svakodnevna izmjena informacija između odgojitelja djeteta i roditelja o zdravstvenom stanju djeteta pomaže u sprečavanju, ranom otkrivanju i nadzoru nad bolestima.
